Kako ojačati imunitet gljivama?| Nu-Ta ljekovite gljive

ČUDESAN SVIJET LJEKOVITIH GLJIVA

              Kad prošećete šumom, naročito onom prošaranom jesenskim bojama, uz samo malo truda primjetit ćete gljive različitih veličina, boja i oblika. Većinu ćete teško prepoznati, što i nije neobično s obzirom na pretpostavku da je, do sada, opisano svega 5% gljiva. U carstvu gljiva danas stanuje 1,5 – 5 milijuna vrsta, što je u odnosu na „samo“ 300 – 315 tisuća vrsta biljaka dovoljan razlog da ih malo pobliže upoznamo.

Iako dosta ljudi misli da su gljive posebni oblici biljaka, vjerojatno zbog njihove nemogućnosti kretanja, one su puno sličnije životinjama. Nemaju bez razloga nadimak šumsko meso! Stanična stijenka gljiva izgrađena je od hitina, isto kao i oklop kukaca i rakova; gljive sadrže polisaharid glikogen, koji je tipičan za životinjske stanice; one proizvode vitamin D kao i životinje, te žive kao heterotrofni organizmi – što znači da ne mogu same proizvesti hranu – upravo kao i životinje. No, ako nisu biljke, jesu li gljive životinje? Ne. Gljive su gljive! Posebne, nedovoljno istražene, dijelom tajanstvene i, kao što ćete dalje otkriti, čudesne.

Iako većina ljudi na sam spomen gljiva odmahuje rukom, misleći pritom na otrovne gljive, malo njih zna da ono po čemu su gljive poznate tisućama godina nije njihov otrov, već je njihova ljekovitost. Životinje su za zaštitu razvile imunološki sustav, a biljke tanku celuloznu stijenku. Gljive su zbog nedostatka imunološkog sustava, odnosno tanke celulozne stijenke, razvile drugačiji način obrane. One proizvode i izlučuju razne supstance koje su se pokazale djelotvornima i u zaštiti ljudskog organizma. Najpoznatiji lijekovi u poslijednjih sto godina, proizvedeni su upravo od gljiva. To su antibiotici – penicilin, griseofulvin, ciklosporin i drugi. Upravo su gljivice roda Penicilium zadužile medicinu, farmaceutiku, ali i sveukupno današnje čovječanstvo, jer ne postoji „kućna apoteka“ u kojoj se nikad nije našao antibiotik. No, ljekovita svojstva gljiva nisu otkriće samo modernog svijeta. 1991. godine, u Tirolu je nađena mumija stara više od 5000 godina. S obzirom na uvjete u kojima se nalazila, bila je odlično očuvana te je nazvana Ledeni čovjek – Ötzi. Ötzi je uz sebe imao komadiće plodišta gljive Piptoporus betulinus, koji su bili nanizani na kožnu vrpcu, a znanstvenici su se usuglasili da ju je koristio u medicinske svrhe. Naime, Ötzi je bio zaražen parazitom Trichuris trichiura, a polyporenova kiselina iz te gljive je vrlo otrovna za njega. Doziranom primjenom te gljive, Ötzi je ublažavno tegobe izazvane parazitom. Nadalje, drevni Egipćani smatrali su gljive hranom faraona, Hipokrat spominje njihovu primjenu u mastima, a prorok Muhamed pustinjski tartuf naziva „manom“ i opisuje njegovu učinkovitost u liječenju očnih bolesti.

Medicinska uporaba gljiva se na Dalekom Istoku zadržala već 4000 godina, odakle se nedavno vratila na zapad. Znanstvene studije o ljekovitim svojstvima gljiva značajno su se proširile tek zadnjih 30 godina, prvenstveno u Japanu, Koreji, Kini i SAD-u. Prema vodećem svjetskom mikologu, prof.dr.sc. Solomon P. Wasser-u, sveukupno 126 medicinskih funkcija se pripisuje ljekovitim gljivama! Najviše istraživanja provedenim na gljivama ticala su se njihovog utjecaja na imunološki sustav. Polisaharidi izolirani iz gljiva smatraju se glavnim sastojcima koji mogu modulirati životinjski i ljudski imunološki sustav. Trenutno najpoznatiji polisaharadi su svakako beta-glukani. Većina ljudi je čula za ljekovita svojstva beta-glukana, no malo njih zna da su upravo gljive glavni proizvođači ovog ljekovitog polisaharida. Osim gljiva, jedino raž sadrži beta-glukane, no oni su slabije djelotvornosti od onih u gljivama. Beta-glukani stimuliraju proizvodnju NK stanica (“natural killers”), makrofaga, neutrofila, T i B stanica, te povećavaju njihovu aktivnost 7 puta. Također povećavaju imunološku aktivnost za 50-120% već unutar prvih 72h uzimanja, pa se sve češće preporučaju za očuvanje dobrog zdravlja. Osim beta-glukana, gljive su bogate i ostalim ljekovitim polisaharidima, triterpenima, dijetalnim vlaknima, mineralima i vitaminima, naročito vitaminom D. Zbog te činjenice, naročito su popularne među vegetarijancima i veganima, koji često pate od manjka tog vitamina.

Osim imunomodulirajućeg, važno je spomenuti antibakterijska i antivirusna svojstva gljiva, ali i ona koja pružaju najviše nade, a to su antitumorska. Antitumorsko djelovanje ljekovitih gljiva uključuje prevenciju nastanka karcinoma, stimulaciju imuniteta u borbi protiv zloćudnih bolesti, te izravno antitumorsko djelovanje uz izazivanje apoptoze (programirane smrti) stanice tumora. Također smanjuju neželjene nuspojave kemo- i radio- terapije, te djeluju sinergistički i pojačavaju njihov pozitivan učinak. Upravo zbog toga, mnogi svjetski poznati mikolozi, ali i liječnici smatraju da se lijek protiv raka krije upravo u gljivama!

No, o kakvim je gljivama zapravo riječ? Mnogi misle da su to „neke kineske gljive“, ali ljekovite gljive rastu autohtono i u našim šumama. Najpoznatije ljekovite gljive koje možemo naći u Hrvatskoj spadaju u gljive truležnice. One, kao glavni razlagači drvne tvari, imaju jednu od glavnih uloga u procesu kruženja tvari. Iz tog su razloga izrazito značajne za ekološku stabilnost šuma, te unatoč njihovoj nepopularnosti među laicima, bez njih, današnji ekosustavi ne bi izgledali isto. Proces kruženja tvari bio bi prekinut, došlo bi do nagomilavanja drvne tvari i ravnoteža u ekosustavu bila bi narušena. Kad k tomu pribrojimo i njihova mnogobrojna ljekovita svojstva, vidimo da je to carstvo zaista vrijedno divljenja!

Stoga, kad slijedeći put primjetite gljive u šumi, zastanite na trenutak i razmislite o njihovoj zadaći na Zemlji. Sjetite se da ih je više ljekovitih nego otrovnih, da spadaju u najbrojnije organizme na našoj planeti, da bez njih ne bi imali šume, ali i da bez šuma ne bi imali njih. Ponašajte se prema njima s poštovanjem kakvog zaslužuju, uživajte u njihovim bezbrojnim bojama i oblicima, uživajte u jelima spravljenima od gljiva i uvedite ih u „kućnu apoteku“ jer redovita konzumacija ljekovitih gljiva povećava otpornost na bolesti, te poboljšava liječenje postojećih bolesti.

Jelena Pravica, mag.ing.silv. – vlasnik obrta Nu-Ta ljekovite gljive

Jelena je završila preddiplomski studij Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša na Šumarskom fakultetu, Magna cum laude, završnim radom pod naslovom BREZOVA GUBA (Piptoporus betulinus (Bull.ex Fr.) Karst.) I PURANOV REP (Trametes versicolor (Fr.) Pil.) – UZROČNICI TRULEŽI STABALA I MOGUĆA PRIMJENA U HUMANOJ MEDICINI. Diplomski studij, na istom fakultetu, završila je obranivši diplomski rad pod naslovom DOSADAŠNJE SPOZNAJE O FITOPATOGENOJ GLJIVI Chalara fraxinea T. Kowalski – UZROČNIKU ODUMIRANJA JASENA (Fraxinus spp.).
Trenutno se na poslijediplomskom doktorskom studiju, također na Šumarskom fakultetu, bavi pojavnošću brezove gube (Piptoporus betuinus) i njenom upotrebom u ljekovite svrhe.
Dobitnica Dekanove nagrade. Zaljubljenica u prirodu. Kćer, supruga, majka.



:)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *