Pričajmo o čaju I. dio

Tko li se samo sjetio da listove čaja stavi u vruću vodu, a onda to i kuša?

Prije otprilike 5000 godina kineskom caru Shennong listovi biljke čaja uletili su u kotao sa vrućom vodom, a on je primjetio da je to poboljšalo okus vodi. Također je primjetio i njegovo stimulativno djelovanje. Osim otkrića čaja ovaj car smatra se ocem kineske poljoprivrede, napisao je knjigu o ljekovitim učincima biljaka i smatra se da je izmislio tehniku akupunkture. Svestran čovjek!

Čaj je drugo najkonzumiranije piće na svijetu (prva je voda, a treće pivo). Svi čajevi potječu od iste biljke – Camellia sinensis koja raste u Aziji, ali danas je rasprostranjena po cijelom svijetu. Mora se saditi u rahloj, dubokoj zemlji na visokoj nadmorskoj visini i najbolje u uvjetima bliskima suptorpskoj klimi. Ostali „čajevi“ su zapravo biljni čajevi ili voćni čajevi koji u svom sastavu zapravo ne sadrže čaj.

Kako se uzgaja?

Biljka čaja prirodno raste u divljini na većem području Azije, a kultiviraju je kako u malim obiteljskim vrtovima tako i na velikim poljanama gdje se proizvodi za prodaju većih količina. Najbolji čaj raste na većim nadmorskim visinama i na padinama zbog čega se najčešće mora ručno brati. Kako bi se dobilo samo malo manje od pola kilograma gotovog čaja, potrebno je oko 2 000 listića.

Čaj koji se smatra tradicionalnim je onaj koji u sebi sadrži samo prva dva listića sa biljke i neotvorene pupoljke listova koji se ručno beru. U današnje vrijeme čaj se i dalje proizvodi na tradicionalan način, a neki su pronašli kombinaciju tradicionalnog i strojeva koji su posebno dizajnirani kako bi imitirali npr. ručno rolanje listića. Oni koji se drže isključivo tradicionalnog načina prenose jednu tradiciju koja se uči godinama – od branja listića do kuhanja i serviranja. Ponekad je potrebno i do par dana kako bi se napravilo samo oko 30g čaja. Završna obrada čaja određuje o kojem će se čaju raditi – crni, oolong, zeleni,…

Čaj se sastoji od:

  1. Eteričnih ulja koja daju čaju aromu i okuse.
  2. Polifenola koji su antioksidans, daju čaju trpkost/gorčinu u ustima i oni zapravo donose najviše beneficija što se tiče zdravlja.
  3. Kofeina koji nam daje energiju.

Oksidacija čaja

Ovaj proces gdje enzimi u listovima dolaze u kontakt sa zrakom daju čaju okus, boju i čvrstoću. Bijeli uopće ne oksidira dok je crni gotovo potpuno oksidirao.

Kako objasniti oksidaciju?

Zamislite jabuku koja nakon nekog vremena promijeni boju, a sada se sjetite kako kada je zarežete ili skroz narežete brže mijenja boju. Dodavanje topline proces se zaustavlja – kada pečete kolač od jabuka pa kada ga nakon pečenja narežete unutrašnjost jabuke ostat će potpuno iste boje kao i prije pečenja.


Pet osnovnih vrsta čaja: bijeli, zeleni, oolong, crni i pu-erh.

Bijeli čaj se dobiva tako što se ostavlja sušiti na zraku i to je otprilike to. Ako vrijeme ne dopušta prirodno sušenje onda se suši u stroju koji ga nježno okreće i suši. Ova vrsta vrlo malo oksidira u procesu.

Zeleni čaj se nakon branja također suši, ali i valja. Ne oksidira u procesu  valjanja, a ni sušenja jer se radi na određenoj temperaturi koja to ne dopušta. Zanimljivo je da se listići mogu valjati na razne načine i zbog svakog čaj dobiva drugačiji okus.

Oolong zahtjeva najviše vremena kako bi se izradio. Listovi se beru, valjaju, ostavljaju da miruju i oksidiraju ponovo i ponovo. Na taj način se dobiva njegova fina i nježna, ali puna aroma. Ako želite isprobati čaj, probajte prvo ovu vrstu.

Crni čaj oksidira gotovo 80% što doprinosi njegovom izgledu i posebno jakom okusu.  Zbog jačine i arome crni čaj se jedini konzumira sa mlijekom i šećerom, također je najčešća baza ledenim čajevima.

Pu-erh čaj prolazi proces sličan zelenom čaju, ali prije nego što se listovi potpuno osuše on se zbija u razne oblike i oksidira, zapravo fermentira nakon uobičajenog procesa. U takvim zbijenim formama ostavlja se da stoji dugo vremena što daje posebne okuse i arome.

Slijedeći put čitajte o biljnim i voćnim čajevima i što je zapravo potrebno za savršenu šalicu čaja?

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *